Gimnazija Doboj

Dobojska Gimnazija... I sve pored nje... :)
 
HomeFAQSearchMemberlistUsergroupsRegisterLog in

Share | 
 

 O Doboju...

Go down 
AuthorMessage
Admin
Admin
avatar

Number of posts : 56
Age : 26
Локација : BojDo
Registration date : 2008-10-29

PostSubject: O Doboju...   Wed Oct 29, 2008 5:09 pm

Doboj




Doboj je grad u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Leži u aluvijalnoj ravnici na 146 m nadmorske visine, na lijevoj obali rijeke Bosne između ušća rijeka Usore i Spreče u Bosnu. Prije posljednjeg rata bio je sjedište općine koja je obuhvatala područje od 691km2. Taj prostor sada pripada općinama Doboj, Doboj-Istok, Doboj-Jug i Usora. Prva od ovih općina se nalazi u manjem bosanskohercegovačkom entitetu dok se ostale tri nalaze u većem. Prema podacima iz 1991. godine u općini je živjelo 102.549 stanovnika, od čega u samom gradu 27.498 stanovnika.

Po navedenom popisu, stanovništo su činili: Bošnjaci 41.164, Srbi 39.820, Hrvati 13.264, Jugoslaveni 5.765 i ostali 2.536. Danas je taj etnički sastav izmjenjen uslijed nastajanja novih općina i etničkog čišćenja.

Pored grada Doboja, u općini su 1991. postojala još četiri naseljena mjesta sa preko 2.000 stanovnika:

* Klokotnica (3.989 stanovnika)
* Kotorsko (3.295 stanovnika)
* Grapska Gornja (2.297 stanovnika)
* Makljenovac (2.164 stanovnika)







Geografija

Doboj ima izuzetno povoljan geografski položaj. Kada se govori o geografskoj povoljnosti ovog prostora tu se prije svega misli na komunikacijski značaj. Naime, duž prostranih riječnih tokova Bosne, Usore i Spreče razvio se, kako drumski tako i željeznički saobraćaj, dobijajući svoj puni smisao na mikroplanu, tj. ostvarujući povezanost dvaju makroregija (srednjevropska i mediteranska), a time i osnove za nastajanje i razvoj ostalih grana privrede.

Prema tome, slobodno se može reći, da je prostor općine Doboj komunikacijska spona Panonskog i Jadranskog basena, s jedne strane, te Zapadne Evrope i Centralnog Balkana, s druge strane, i kao takav ima strateški značaj, kako za mikroregiju tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Prirodne odlike općine Doboj, gotovo u potpunosti, su izražene karakteristikama prirodno – geografske cjeline sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

U geomorfološkom smislu, na ovom prostoru se smjenjuju različiti oblici. Sjeverni dio općine Doboj karakterišu brežuljkasti tereni izgrađeni od kenozoiskih naslaga, koje se blago spuštaju u ravničarske prostore (riječne doline) sa aluvijalnim zaravnima, dok ka jugu ovi brežuljkasti tereni postaju viši, oslanjajući se na planinske masive sa juga.

Sa hidrološkog aspekta prostor općine Doboj se može označiti kao relativno bogat. Njegovu osnovu čine tok rijeke Bosne i slivovi Usore i Spreče, kao i tok rijeke Ukrine koja čini sjeveroistočnu granicu opštine Doboj sa svojim pritokama, rijekom Ilovom na sjeverom dijelu Krnjinskog područja i rijekom Radnjom na južnom dijelu krnjinskog područja.

U slivu rijeke Bosne, kao lijeve pritoke, značajno je istaći vodotokove Rudanke, Zarječe, Foče, Veličanke, Lovnice i Glogovice, a kao desnu pritoku rijeku Lukavicu sa njenim pritokama.

Klima

Na klimatske uslove koji vladaju na ovim prostorima, prema prethodnim konstatacijama, najviše utiče sjeverni peripanonski dio, koji pripada umjereno – kontinentalnom panonskom pojasu, a to znači da su ljeta topla a zime umjereno hladne, dok prosječna godišnja temperatura iznosi 10 C.

Padavine su uglavnom raspoređene, a najintezivnije su u periodu maj – juni, kada su i najpoterbnije poljoprivrednim kulturama. Prosječno ostvarena količina padavina kreće se od 1000 – 1100 mm / m2.

Stanovništvo


Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Doboj imala je 102.549 stanovnika, raspoređenih u 72 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Doboj ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Brijesnica Mala, Brijesnica Velika i Klokotnica, te dijelovi naseljenih mjesta: Lukavica Rijeka i Stanić Rijeka. Od ovog područja formirana je općina Doboj Istok. Zatim, naseljena mjesta: Matuzići i Mravići. Od ovog područja formirana je općina Doboj Jug. U sastav novoformirane općine Usora, ušla su naseljena mjesta: Alibegovci i Ularice, te dio naseljenog mjesta Makljenovac.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Doboj, popis 1991. [uredi]

ukupno: 102.549

* Bošnjaci - 41.164 (40,14%)
* Srbi - 39.820 (38,83%)
* Hrvati - 13.264 (12,93%)
* Jugoslaveni - 5.765 (5,62%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.536 (2,48%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Doboj, popis 1991. [uredi]

ukupno: 27.498

* Bošnjaci - 11.154 (40,56%)
* Srbi - 8.011 (29,13%)
* Hrvati - 2.714 (9,86%)
* Jugoslaveni - 4.365 (15,87%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.254 (4,56%)

Politika

Dobojski opštinski parlament ima 29 odbornika, od čega SDS-u pripada 13 mjesta, PDP-u pet, SNSD-u tri, po dva pripadaju SP i SDA, a jedno SDP-u BiH i tri nezavisnim odbornicima.

Privreda
Sjedište ŽRS
Sjedište ŽRS

Doboj je grad visoko razvijene metalne, tekstilne, hemijske i prehrambene industrije, zatim saobraćaja, poljoprivrede, građevinarstva i trgovine.

U Doboju je sjedište JOD Željezničkog transportnog preduzeća Republike Srpske[13] i Korporacije za željeznički saobraćaj BiH. Doboj je najveći željeznički čvor u BiH, i jedan od najvećih na Balkanu.

Doboj je i pravi sajamski grad. Međunarodni sajam male privrede DOBOJEXPO okuplja veliki broj domaćih i stranih privrednika, što doprinosi uspostavljanju direktnih veza između lokalnog, regionalnog, republičkog i međunarodnog tržišta. Dobojski sajam DOBOJEXPO okuplja brojne privredne subjekte iz zemlje i inostranstva i zato predstavlja značajan ekonomski činilac u razvoju grada i cjelokupne regije.
Model termoelektrane u Stanarima
Model termoelektrane u Stanarima

Trenutno je dobojski kraj jedan od najaktivnijih po pitanju investicija u BiH. U blizini rudnika u Stanarima, EFT Group rukovodi projektom izgradnje TE Stanari snage 420 MW. Projekat TE Stanari predstavlja jednu od glavnih investicija u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine do danas.

Termoelektrana Stanari, kao najsavremenija elektrana, će proizvoditi 3 miliona MW energije na godišnjem nivou, ili oko 25% ukupne sadašnje proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Po projektovanom kapacitetu, elektrana će koristiti 2,8 miliona tona lignita godišnje iz obližnjeg Rudnika Stanari.

TE Stanari će biti prvi proizvodni kapacitet ove vrste u Bosni i Hercegovini koji će biti u skladu sa važećim propisima Evropske unije o zaštiti životne sredine.[14]

Namjeru da postane pored komunikacionog centra i energetski, Doboj je potvrdio novim investicijama u vrijednosti 152 miliona evra. Potpisan je ugovor sa norveškom firmom Technor Energy AC o izgradnji 7 mini hidroelektrana na rijeci Bosni. [15]

Prirodna bogatstva

Rudnik uglja
Rudnik lignita u Stanarima
Rudnik lignita u Stanarima

Nalazi se u Stanarima sa površinskim kopom Raškovac i procijenjenim rezervama na oko 140 miliona tona. Ugalj ima značajan procenat vlage, ali veoma malo sumpora, što mu daje poseban kvalitet. Projektovani kapacitet rudnika je 600.000 tona/godišnje.
Izvori geotermalne energije

Područje Doboj – Maglaj – Teslić je utvrđeno kao perspektivno područje za nalaženje značajnih količina termalnih voda, čija se temperatura kreće do 80 C. Za sada organizovane eksploatacije ovih bogatstava nema a nema ni njihove zaštite.

Termomineralane vode

Ugljino – kisele termomineralne vode u vidu izvora postoje u sprečanskoj rasjednoj zoni na lokalitetu Boljanića, sa izdašnošu od 10 l/sec, a prisutne su i u dijelu zapadnog Ozrena (prostor naselja Rječica).

Ležišta bentonita

Ove sirovine se nalaze u ležištu uglja „Stanari“ kao međuslojna glina. Rezerve se procjenjuju na oko 10 miliona tona. Dobija se kao nus – proizvod, pa je vrlo jeftin. Povoljnost ovog ležišta je što se nalazi na pruzi Doboj – Banja Luka.

Ležište kvarcnih sirovina

Ova ležišta se odnose na kvarcni pijesak i šljunak, koji se takođe nalaze u ležištima uglja u Stanarima. Količine su takođe značajne, a neophodna je izgradnja odgovarajuće separacije za ove sirovine.

Obrazovanje
Medicinska škola
Medicinska škola

Trenutno u Doboju postoji 5 osnovnih škola: Osnovna muzička škola, Osnovna škola Dositej Obradović, Osnovna škola Petar Kočić, Osnovna škola Sveti Sava i Osnovna škola Vuk Karadžić.

Doboj je regionalni obrazovni centar u kome je lociran velik broj srednjih škola: Gimnazija Jovan Dučić, Medicinska škola, Metalska škola, Ekonomska i trgovinska škola, Saobraćajna i elektro škola, Upravna, ugostiteljska i ŠUP škola. Takođe, Doboj je i univerzitetski grad. Trenutno postoje ove visokoškolske ustanove:

Slobomir P Univerzitet (Fakultet za menadžment, Pravni fakultet, Filološki fakultet - odsjek engleski jezik, Fakultet za informacione tehnologije, Faklutet za grafiku i dizajn, Poreska akademija).

Saobraćajno tehnički fakultet. Na saobraćajnom odsjeku postoje sljedeći odsjeci: drumski i gradski saobraćaj, željeznički saobraćaj, poštanski saobraćaj, kumunikacija, logistika. Tehnički odsjek se sastoji od: mašinske (proizvodno mašinstvo, mašinski inžinjering), elektrotehničke (elektronika i automatika, elektrotehničko inžinjerstvo) i informatičke studijske grupe (programiranje, informacione tehnologije i računari). Saobraćajno tehnički fakultet je dio Univerziteta Istočno Sarajevo.[16]

Zanimljivosti
Tradicionalni međunarodni rukometni turnir
Tradicionalni međunarodni rukometni turnir

Međunarodni rukometni TV turnir šampiona[17] ušao je u petu deceniju postojanja. Ova veličanstvena sportska manifestacija je od male lokalne smotre rukometa na samom početku izrasla u jednu od najkvalitetnijih i najcjenjenijih rukometnih priredbi ove vrste u svijetu.

Doboj je jedan od rijetkih gradova gdje se u krugu od svega nekoliko stotina metara mogu pronaći islamska, katolička, pravoslavna i jevrejska[18] bogomolja.

Doboj je jedan od rijetkih gradova za koje se može reći da je povratak izbjeglica uspješno proveden. Grad je tako uspio da zadrži svoj prijeratni multietnički karakter u mjeri koliko je to bilo moguće. Vratilo se oko 10 000 prijeratnih stanovnika koji su bili prinuđeni da napuste svoje domove. Situacija je daleko od idealne, ali napredak je vidan na svakom koraku.[19]

Sportski timovi

* Rukometni klub Sloga
* Fudbalski klub Sloga

Poznate ličnosti

* Ilija Krajinović, kajakaš
* Aleksandar Đuric, kajakaš i jedan od prvih učesnika na Olimpijskim igrama za BiH (Barcelona 1992. godine)
* Jozef Atijas, glavni rabin Jevrejske zajednice Republike Srpske
* Nenad Marković, košarkaš reprezentacije BiH
* Branislav Višt, akademski slikar
* Predrag Panić, glumac
* Igor Vukojević, pjevač
* Đoko Lavrnić, bivši rukometni reprezentativac SFRJ
* Ljubiša Dunđerski, fudbaler
* Fahrudin Omerović, poznati fudbalski golman
* Muhamed Konjić, bivši reprezentativac BiH u fudbalu
* Izet Sarajlić, historičar filozofije, esejist, prevodilac i pjesnik
* Silvana Armenulić, pjevačica
* Vedran Ćorluka, nogometaš NK Dinamo Zagreb
* Vladimir Tica, košarkaš
* Bracini Bećari, poznati muzička grupacija
* Drago Handanović, svjetski priznat umjetnik-vajar
* Simo Lukić, narodni heroj
* Ismet Kapetanović, narodni heroj
* Miloš Kupres, narodni heroj
* Refik Bešlagić, narodni heroj
* Josip Jovanović, narodni heroj
* Krešimir Zubak, bivši član predsjedništva BiH
* Borislav Paravac, bivši član predsjedništva BiH
* Dragan Čavić, bivši predsjednik Republike Srpske
* Dragan Mikerević, bivši premijer Republike Srpske
* Pero Bukejlović, bivši premijer Republike Srpske

Turističke atrakcije
Skup ratnih veterana Narodnooslobodilačkog rata na Preslici, mijestu ustanka u Drugom svjetskom ratu
Skup ratnih veterana Narodnooslobodilačkog rata na Preslici, mijestu ustanka u Drugom svjetskom ratu

* Tvrđava Doboj (rani 13. vijek) sa prekrasnim pogledom na grad Doboj
* Rimski grad/logor (Castrum) na ušću Usore u rijeku Bosnu
* Zavičajni Muzej (trenutno pod rekonstrukcijom)
* Spomenik Logorašima I Svjetskog Rata
* Park Narodnih Heroja
* Zanatski Centar
* Bazeni Džungla
* Izletište "Preslica" smješteno na planini Ozren
* Goransko jezero
Back to top Go down
View user profile http://gimnazijadoboj.forumotion.com
Admin
Admin
avatar

Number of posts : 56
Age : 26
Локација : BojDo
Registration date : 2008-10-29

PostSubject: Re: O Doboju...   Sat Nov 01, 2008 6:10 pm

bez politike molim...
Back to top Go down
View user profile http://gimnazijadoboj.forumotion.com
SaMi

avatar

Number of posts : 23
Age : 26
Локација : Doboj
Registration date : 2008-10-31

PostSubject: Re: O Doboju...   Sun Nov 02, 2008 6:00 pm

Back to top Go down
View user profile
babyplaymaker



Number of posts : 44
Age : 26
Локација : Doboj_xd
Registration date : 2008-11-01

PostSubject: Re: O Doboju...   Sun Nov 02, 2008 9:12 pm

GRB GRADA



Back to top Go down
View user profile
alexey madafaka

avatar

Number of posts : 28
Age : 26
Локација : bojDo
Registration date : 2008-10-31

PostSubject: Re: O Doboju...   Tue Nov 04, 2008 4:55 pm

najpoznatiji je 'ljeb Dobojski!
Back to top Go down
View user profile
Sponsored content




PostSubject: Re: O Doboju...   

Back to top Go down
 
O Doboju...
Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
Gimnazija Doboj :: Doboj :: O Doboju-
Jump to: